Izlagači

Viktor Gotovac

Docent na Katedri za radno i socijalno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Stručni savjetnik i suradnik na više projekata Vlade Republike Hrvatske, Europske unije i Vijeća Europe. Savjetnik pri donošenju mišljenja Europskog gospodarsko-socijalnog vijeća “Republika Hrvatska na putu pridruživanje Europskoj uniji”. Član Hrvatske udruge za mirenje i Hrvatske udruge za radno pravo i socijalnu sigurnost. Autor i suautor više znanstvenih i stručnih članaka i knjiga radno-pravne i socijalno-pravne tematike te postupaka mirenja i prava na pristup informacijama.
Od 2012. na prijedlog Centra Tripalo izabran člana  Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije.

Ivan Čipin

Izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao 2010. na temu „Demografija vrlo niskog fertiliteta u Hrvatskoj“, polje ekonomija. Od 2004. do 2010. obnašao dužnost asistenta na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri za demografiju, te od 2010. do 2012. dužnost višeg asistenta. Od veljače do ožujka 2016. radio kao gostujući istraživač na Max Planck Institute for Demographic Research Laboratory of Demographic Data u Rostocku, u Njemačkoj. Od 2016. do 2017. radio kao voditelj bilateralnog znanstveno-istraživačkog projekta između Republike Hrvatske i Republike Srbije: „Niski fertilitet u Hrvatskoj i Srbiji iz periodske i kohortne perspektive-bolje razumijevanje za bolje projekcije“. Istraživački interesi: demografija niskog fertiliteta, demografija starenja i dugovječnosti, demografija kućanstava i obitelji.

Vlasta Ilišin

Vlasta Ilišin (1954) je diplomirala, magistrirala i doktorirala na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. U Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu radi od 1986. godine, gdje je bila i ravnateljica (2007-2011), a trenutno je zaposlena kao znanstvena savjetnica. Od 1992. do 2005. je predavala na dodiplomskoj nastavi na Kineziološkom fakultetu, od 2006. do 2010. na Fakultetu političkih znanosti (gdje je izabrana u naslovnu redovitu profesoricu), a sudjelovala je u poslijediplomskoj nastavi na nekoliko fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se istraživanjima mladih, vrijednosti, slobodnoga vremena, medija, političke elite i europskih integracija. Samostalno ili u koautorstvu objavila je 12 knjiga te brojne znanstvene radove u časopisima i zbornicima. Bila je članica uredništva časopisa Sociologija sela (2005-2007), a članica je uredništva časopisa Politička misao (od 2005) i savjeta časopisa Sociologija i prostor (od 2008) te uredništva biblioteke Znanost i društvo (od 2004).

Anđelko Akrap

Rođen je 1954. u Bisku (Sinj). Zaposlen je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu kao redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavio je 99 znanstvenih i stručnih radova i 8 knjiga. Sudjelovao je na više od 40 domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Održao je brojna javna predavanja s demografskom tematikom na tribinama u Hrvatskoj i u inozemstvu. Bio je voditelj i istraživač na više znanstvenoistraživačkih projekata o razvoju stanovništva u Hrvatskoj te o činiteljima niskog fertiliteta i fertilitetnoj motivaciji i promjenama u obiteljskim strukturama u 20. stoljeću u Hrvatskoj, čiji su rezultati publicirani u znanstvenim časopisima i knjigama. Objavljeni radovi mogu se svrstati u tri područja: istraživanja iz područja ekonomske demografije; istraživanja činitelja niskog fertiliteta, fertilitetne motivacije i promjena u obiteljskim strukturama u Hrvatskoj; istraživanja iz područja diferencijalne metodologije vitalne statistike u Hrvatskoj. U svojim radovima razmatra demografske fenomene sa šireg, povijesno-gospodarskog, povijesno-političkog i socio-tradicijskog aspekta. Odlukom Hrvatskog sabora dobio je Godišnju državnu nagradu za znanost za 2006. Za znanstvena istraživanja iz područja demografije dobio je 2006. i 2011. Nagradu Mijo Mirković.

Ivana Dobrotić

Ivana Dobrotić, docentica na Katedri za socijalnu politiku pri Studijskom centru socijalnog rada na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prije prelaska na Pravni fakultet, u razdoblju od 2003.do 2007. godine, bila je zaposlena kao vježbenica te stručna suradnica u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, Upravi za socijalnu skrb. Diplomirala je socijalni rad pri Studijskom centru socijalnog rada na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te doktorirala iz područja sociologije na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani (smjer socijalna politika i socijalni razvoj). Znanstvena je suradnica pri Centru za istraživanje skrbi, tržišta rada i nejednakosti Sveučilišta u Leedsu (CIRCLE) te članica međunarodnih znanstveno-istraživačkih mreža International Network on Leave Policies and Research i FEWS – The Future of European Welfare Systems. Izvršna je urednica Revije za socijalnu politiku te članica uredništva časopisa Review of European Studies i Ljetopis socijalnog rada. Bila je angažirana kao ekspert na različitim projektima ministarstava nadležnih za područje socijalne politike, Europske komisije, Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE), Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), Vijeća Europe, UNDP-a, UNICEF-a, Svjetske banke te Grada Zagreba. Njezino područje interesa uključuje komparativnu i europsku socijalnu politiku, posebice područja obiteljske politike, rodne ravnopravnosti i antidiskriminacijskih politika. Sudjelovala je na više znanstveno-istraživačkih projekata, koji su se bavili različitim pitanjima iz područja socijalne politike, i međunarodnih znanstvenih konferencija te je objavila više znanstvenih radova u domaćim i inozemnim časopisima i knjigama.

Ninoslava Pećnik

Ninoslava Pećnik rođena je 1965. godine u Zagrebu. Na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu diplomirala je 1990. godine obranom rada ‘Nasilje u ljubavnim vezama mladića i djevojaka i stavovi prema fizičkom zlostavljanju žena’, magistrirala 1993. u području procjene rizika za zlostavljanje djeteta, a doktorirala 2001. godine obranom disertacije ‘Međugeneracijski prijenos tjelesnog zlostavljanja djece’. Bila je voditeljica dva znanstveno-istraživačka projekta: (1) ‘Roditlejstvo i usluge podrške roditeljstvu u zajednici’ (2011-2013) koji je uz podršku Ureda UNICEFa za Hrvatsku proveden s 1600 roditelja djece predškolske dobi širom Hrvatske, te (2) ‘Obilježja obitelji u Republici Hrvatskoj i stavovi prema odgoju’ (2009-2011) koji je uz podršku Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti proveden s nacionalno reprezentativnim uzorkom  od 1200 trinaestogodišnjaka i njihovim majkama i očevima. Do sada je, samostalno ili u suautorstvu, objavila 8 knjiga, te oko 50 znanstvenih i stručnih radova. Kao predavač gostovala je na Sveučilištu u Orebru u Švedskoj i Sveučilištu u Oxfordu u Velikoj Britaniji te na poslijediplomskim studijima Odsjeka za psihologiju Filozofskih fakulteta u Zagrebu i Rijeci te Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.

Siniša Zrinšćak

Profesor je komparativne socijalne politike, religije i socijalnih pitanja na Katedri za socijalnu politiku na Odjelu socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovao je u nizu znanstvenih projekata, od kojih svakako vrijedi spomenuti europsko istraživanje vrednota, predsjednik je Hrvatskoga sociološkog društva, član vijeća međunarodnog udruženja za sociologiju religije i predsjednik međunarodne organizacije International Study of Religion in Central and Eastern Europe Association, koja se bavi proučavanjem religije u srednjoj i istočnoj Europi. Objavio je brojne rasprave u domaćim i inozemnim znanstvenim časopisima, a poznat je hrvatskoj katoličkoj javnosti i zbog suradnje sa zagrebačkim Katoličkim bogoslovnim fakultetom i Centrom HBK za promicanje socijalnoga nauka Crkve.

Krunoslav Nikodem

Rođen 1971. godine u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završio u Našicama. Diplomirao 1997. godine na jednopredmetnom studiju sociologije na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na istom fakultetu obranio 2002. godine magistarski rad, a 2006. godine i doktorsku disertaciju. Od 1995. do 2002. godine zaposlen u srednjoj školi Isidora Kršnjavoga u Našicama. Od rujna 2002. do ožujka 2003. godine zaposlen u Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve, u Zagrebu. U ožujku 2008. godine izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a u siječnju 2013. godine u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija/posebne sociologije, na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje i danas radi. Radi u nastavi na preddiplomskom i diplomskom studiju sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od ak.god. 2008./2009. pri čemu je nositelj ili sunositelj niže navedenih kolegija: Sociologija cyber kulture, Sociologija religije i Uvod u sociologiju kulture. Kao istraživač sudjelovao, od 1998. godine do danas, na šest međunarodnih znanstveno istraživačkih projekata: «Aufbruch. Religion in den Reformländern Ost(Mittel) Europas» (1998.-2004.); «Europsko istraživanje vrednota» (0203003), (1999.-2002.); «Kirche und Erziehung in Europa» (2002.-2003.); «Komparativna europska studija vrednota: Hrvatska i Europa» (0203006), (2003.-2005.); «Kirche und Religion im erweiterten Europa» (2005.-2010.) i «Europsko istraživanje vrednota: Hrvatska u Europi» (203-1941533-0734), (2006.-2013.)

Ivan Rimac

Ivan Rimac redoviti profesor u trajnom zvanju na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlen na katedri: Metodologija istraživanja u socijalnom radu i socijalnoj politici. Nositelj nastave na sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju Metodologija društvenih istraživanja i Multivarijatne analize, sveučilišnom poslijediplomskom specijalističkom studiju Metodologija istraživanja u društvenim znanostima. Autor knjige Analiza mogućnosti praćenja tranzicije na tržište rada diplomiranih s veleučilišta i visokih škola kombiniranjem podataka visokih učilišta, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, zajedno s Jelenom Ogrestom. Autor poglavlja u knjigama Vrijednosti u hrvatskom društvu i mogućnost političkog konsenzusa, Social Legacy and Social Values: A post-communist experience, Prepreke razvoju obrazovnog sustava u Hrvatskoj, i brojnim drugima. Autor mnogih znanstvenih i preglednih radova.

Krešimir Ivanda

Krešimir Ivanda diplomirao ekonomiju na Ekonomskom fakultetu, Sveučilište u Zagrebu. Od 2014. radi kao asistent na Katedri za demografiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao istraživač na projektima “Data Infrastructure for Advanced Demographic Research”, Sveučilište u Zagrebu i „Demografska infrastruktura za bolje procjene i politike“, Zaklada Adris, 2015.- 2016. Odabrana bibliografija uključuje: Akrap, A., Strmota, M. & Ivanda, K. (2017) Iseljavanje iz Hrvatske od početka 21. stoljeća: uzroci i posljedice. U: Sopta, M., Lemić, V., Korade, M., Rogić, I. & Perić Kaselj, M. (ur.) Hrvatska izvan domovine II. Zagreb, str. 543-551.; Ivanda, K. (2017) Demografija Hrvatske: stanje, zablude i perspektive. Političke analize, 7 (31), 10-15.; Strmota, M. & Ivanda, K. (2015) Demografske odrednice međugeneracijskih materijalnih i financijskih transfera u Hrvatskoj. Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 13 (2), 1-17.; Ivanda, K. (2017) Demografski trendovi u gradovima Istočne Hrvatske. U: Kamo ide istočna Hrvatska?. Đakovo, Hrvatska, str. 16-16.; Strmota, M. & Ivanda, K. (2016) Population projections of Middle and South Adriatic islands. U: Kaliterna Lipovčan, L., Medić, R. & Ramljak, O. (ur.) Mediterranean Islands Conference MIC-Vis 2016 Book of abstracts. Zagreb, Institute of Social Sciences Ivo Pilar ; Grupa VERN, str. 93-93.

Nada Stropnik

Teo Matković